Osim osiguravanja povoljnog stambenog prostora bitna značajka zadružnog stanovanja je i njena socijalna komponenta. Već od samog osnivanja zadruge potiče se stvaranje sinergije među budućim stanarima, prvo kroz zajedničko definiranje zadružnih pravila, a zatim sudjelovanjem u procesu projektiranja čime se osigurava da se zgrada realizira u skladu sa stvarnim potrebama budućih stanara.
Sinergija dalje raste u fazi korištenja zgrade, a ključnu ulogu imaju brojni zajednički prostori za druženje i aktivnosti. Mjesta poput zajedničkog dnevnog boravka, kuhinje i terase gdje se mogu organizirati razni događaji i proslave, igraonice za djecu, kućne radionice, urbani vrtovi i sl., povećavaju kvalitetu života te pozitivno utječu na mnoge probleme suvremenog društva poput osjećaja izoliranosti i usamljenosti. Zajednički prostori utječu i na ekonomsku priuštivost stanovanja. Dijeljenjem zadružnih praonica, soba za goste, coworking prostora ili prostora za vježbanje uklanja se potreba za istim sadržajima unutar individualnih stambenih jedinica čime se mogu uštediti brojni kvadrati.
Uz zajedničke prostore zadruga po potrebi u zgradi može predvidjeti i komercijalne sadržaje kao što su restoran, trgovine, hostel, uredski prostori i sl. Ti prostori mogu pozitivno utjecati na budžet zadruge, a ujedno dati dodatnu vrijednost zgradi i susjedstvu u kojem se zgrada nalazi.
Uz zajedničke prostore zadruga po potrebi u zgradi može predvidjeti i komercijalne sadržaje kao što su restoran, trgovine, hostel, uredski prostori i sl. Ti prostori mogu pozitivno utjecati na budžet zadruge, a ujedno dati dodatnu vrijednost zgradi i susjedstvu u kojem se zgrada nalazi.